Prijedlog regulacije prometa za pješake i vozila na relaciji Gospodska ulica – Aleja Bologne – „Stara Samoborska“ koja uključuje i izgradnju kružnog toka Ulica Dudovec – Aleja Bologne – Interspar autora mr. sc. Ivana Rupčića

Već desetljećima se traže prometna rješenja za motorna vozila kako bi došlo do rasterećenja zapadnog dijela grada od Vrapča do Gajnica odnosno rješenje za izlazak iz naselja Vrapče, Stenjevec, Gajnice, Bizek, Borčec prema Samoborskoj cesti (dalje u tekstu „Stara Samoborska“), a s ciljem da se Aleja Bologne rastereti u oba smjera (ISTOK-ZAPAD), a posebno smjer ZAPAD-ISTOK u vršnim satima, jer njime se slijeva osim naselja uzduž Aleje Bologne i promet iz smjera Grada Samobora i Grada Zaprešića.
Naime, ne postoji alternativa vožnje prema istoku Zagreba za motorna vozila osim Alejom Bologne, odnosno ako se izabire Bolnička ulica ona je samo privremeni prolaz do Aleje Bologne ili kasnije Ilice.

Prelazak vozila na „Staru Samoborsku“ bi rasteretio promet Alejom Bologne prema istoku grada, jer bi se stvarao prometni pravac „Stara Samoborska“ – Malešnica/Špansko – Jankomir – Ljubljanska avenija i dalje pravac istoka ili po potrebi vozača.

Za navedeni potez „Stara Samoborska“ – Malešnica/Špansko – Jankomir – Ljubljanska avenija kao da je „slučajnom gradnjom“ već nastala relacija koja preko naselja Špansko vodi do Ljubljanske avenije.

Izgradnjom podvožnjaka preko Aleje Bologne u Stenjevcu odnosno probijanjem Gospodske ulice na „Staru Samoborsku“ „slučajna relacija“ dobila bi na svom značaju te ujedno rasteretila Vrapčansku ulicu preko Oranica koja je do sad jedina poveznica sa „Starom Samoborskom“ ili daljnjom poveznicom Ljubljanskom avenijom.

Slika 1. i 2.: Raskrižje Aleja Bologne – Gospodska ulica (Područje gdje bi semafor bio ukinut, a ispod Aleje Bologne bi prolazio podvožnjak na “Staru Samoborsku”.)

Slika 1.
Slika 1.
Slika 2.
Slika 2.

Zašto novo prometno rješenje Dudovec – Aleja Bologne i Bolnička ulica – Gospodska ulica – „Stara Samoborska“?

Brojne dosadašnje studije, promišljanja i projekti predlagali su proširenje tzv. Rupe u Gajnicama kod sadašnjeg Superkonzuma koji ima pješački prolaz za „Staru Samoborsku“ ili probijanje ulice Medpotoki preko Aleje Bologne ispod željezničke pruge do podizanja cijele željezničke pruge istok-zapad kako bi se gradilo više prolaza za motorna vozila.

Mnogi projekti kao podizanje željezničke pruge istok-zapad sa izgradnjom nekolicine podvožnjaka je preskupo te iznosi prema studijma HŽ-a, Grada Zagreba i Hrvatskih cesta 500 do 600 milijuna eura, a gradnja bi trajala predugo dok mnogi podvožnjaci ne bi dobili na važnosti, jer već postoje prometna rješenja u mnogim dijelovima grada.

Ako gledamo probijanje ulice Medpotoki preko Aleje Bologne do „Stare Samoborske“ opet nismo dobilo pravo rješenje da ne kažem da smo zakomplicirali, jer ako gledamo širu sliku regulacije prometa onda smo sa probijanjem podvožnjaka na tom području ušli u preveliku investiciju. Zašto, jer nas poslije željezničke pruge prema jugu očekuje privatno vlasništvo gdje nailazimo na nova izvlaštenja zemljišta te ne postoji prometna infrastruktura, a sa strane sjevera na Bolničkoj ulici koja je ključna za izlazak vozila na Aleju Bologne/„Staru Samoborsku“ došlo bi do povećanog prometnog opterećenja, jer se na njoj i iznad nje prema sjeveru nalazi najveći broj kućanstava. Na taj način bismo opteretili i Bolničku ulicu na kojoj se nalaze tri osnovne škole i ugrozili prometnu sigurnost, a ne bi rasteretili ključne točke, a u Gajnicama, nedaleko se već nalazi podvožnjak gdje su stanovnici tog naselja ipak koliko-toliko povezani preko „Rupe“ na Škorpikovu ulicu koja ih veže na Ljubljansku aveniju i zagrebačku obilaznicu.

Područje između Vrapča i Stenjevca sa naseljima Bizek i Borčec je jednostavno odsječeno te prisiljeno na izlazak na Aleju Bologne gdje se stvara najveći u prometni kolaps u Gradu Zagrebu u vršnim satima, a upravo ovdje je došlo do ogromnog porasta stanovnika u posljednjih deset godina preko naselja „RIS“ do izgradnje Zelene magistrale te brojnih manjih zgrada i kuća, a otvorena su i dva velika Konzuma te nekolicina manjih dućana s tim da je prometna regulacija ostala ista kao osamdesetih godina.

Sada će doći do dodatnog prometnog opterećenja izgradnjom Interspara na križanju Aleja Bologne – Gospodska ulica, a dok nastaje ovaj članak došlo je do novog trenutka u procesu izgradnje Aleje Bologne, a to je izgradnja McDonalds-a u pravcu zapad-istok neposredno od velikog raskrižja Aleja Bologne/semafor Vrapče (ZAPAD/ISTOK – Gornje Vrapče/Oranice).

Slika 3. i 4. : Novo raskrižje Aleja Bologne – Ulica Dudovec (Područje – desno gdje bi se nalazio kružni tok)

Slika 3.
Slika 3.
Slika 4.
Slika 4.

Upravo križanje Aleje Bologne – Gospodska ulica je uvijek do sada bio najveći prometni „čep“ u vršnim satima, jer se na njoj uključuju vozila iz naselja Bizek i Borčec, Stenjevca, a donedavno i Vrapča preko Bolničke ulice koje će sada možda biti manje rasterećeno izlaskom iz Vrapča na Bolognu  no „čep“ će se samo preseliti na već do sad opterećeni podvožnjak Vrapče preko Oranica.

Važno je napomenuti da je prosječni godišnji dnevni promet na Aleji Bologne (PGDP) 40.000 vozila/dan te od toga 1/3 vozila skrene u naselje što iznosi cca 13.300 vozila/dan. Ta količina broja vozila može se usporediti sa Savskom ulicom i njezinim brojem prometa iz 2003. godine, PGDP cca 40.000 vozila/dan, a poznato je da je Savska ulica imala i u to vrijeme brojne sporedne ulice sa faznim razvojem prometnog plana.
Razvoj prometnog opterećenja kroz godine razvija se kroz tri prognoze: pesimističnu, realnu i optimističnu prognozu, a stupanj povećanja prometa zavisi od izgrađenosti i potreba lokalne zajednice i infrastrukture.

Koeficijenti se tako određuju na:

  • pesimistična prognoza ≥1,5-5% god.,
  • realna prognoza ≥ 3-7 % god.,
  • optimistična prognoza ≥4-8 % god.

Razni teoretičari imaju svoje prognoze prema stanju prometa u njihovom vremenu, a mi ćemo uzeti minimalni (pesimistični) rast od 2,5% godišnje za gradski promet sa svom njegovom okolnom infrastrukturom, potrebama građana te izgradnjom novih shopping centara koji automatski zahtijevaju srednju optimističnu prognozu od 6% godišnjeg povećanja prometa. Povećanjem broja prometa za 2,5% godišnje na Aleji Bologne dolazimo do povećanja od tisuću vozila/god. što će iznositi 50.000 vozila/dan 2026. godine, ako neće dolaziti do dodatnog razvoja infrastrukture poslije izgradnje Intersapara na križanja Aleja Bologne – Gospodska ulica.
Želim napomenuti da je ta brojka prometa jednaka onoj na Savskoj ulici iz 2006. godine.

Vratimo se na naslovu – „Zašto novo prometno rješenje Dudovec – Aleja Bologne i Bolnička ulica – Gospodska ulica – “Stara Samoborska” ?“

Upravo zato jer ovdje dolazi do stvaranja „zmije“ vozila u vršnim satima zbog priključka vozila sa Gospodske ulice na Aleju Bologne u smjeru istoka.

Prvi razlog je semafor na lokaciji Gospodska ulica – Aleja Bologne koji uvelike guši prometni tok no ujedno stvara prometnu sigurnost koja je trenutno jedina moguća putem semafora. No, probijanjem podvožnjaka sa Gospodske ulice na „Staru Samoborsku“ semafor bi bio ukinut te bi prometno rješenje preko kružnog toka bilo postavljeno nekoliko desetaka metara dalje na novom čvoru ulica Dudovec – Interspar – Aleja Bologne.
Na taj način dobila bi se veća protočnost vozila, a ujedno i sigurnost, jer bi došlo do smanjenja brzine vozila prirodnim tokom koji zadaje kružni tok, s tim da bi sigurnost pješačkog prometa bila usmjerena na pješačke staze i postojeći pješački pothodnik.
Realizacijom ovog projekta došlo bi do regulacije prometa semaforom na Bolničkoj ulici kod osnovne škole i ulice Dudovec gdje bi se vozila koja se priključuju na Aleju Bologne sada uključivala umjesto dosadašnje Gospodske ulice.
Postavljanjem semafora na tom raskrižju i izgradnjom pješačkih staza u ulici Dudovec došlo bi do pojačane sigurnosti prometa posebno na području škole, a količina prometa se ne bi povećala.

Slika 5.: Ulaz/Izlaz – “Stara Samoborska” ili Samoborska cesta

Slika 5.
Slika 5.

Kružni tok – podvožnjak – prometna sigurnost – DUGOROČNA ISPLATIVOST!

Američke studije provele su istraživanje o nesrećama u gradskom prometu, uspoređujući prometna rješenja gdje su bili postavljeni semafori s novoizgrađenim kružnim tokovima. Analiza je rađena na razini nekoliko velikih američkih gradova (Seattle, Atalanta, Washington) te je pokazala i dokazala da dolazi do pada prometnih nesreća 9-10 puta izgradnjom kružnih tokova.

Broj prometnih nesreća na Aleji Bologne 2013. godine iznosio je 46, a 2014. godine 38 bez smrtnih posljedica.

Prijedlog - kružni tok na Aleji Bologne
Prijedlog – Kružni tok na Aleji Bologne

NEKOLIKO VAŽNIH DETALJE O KRUŽNIM TOKOVIMA :

Izgradnja kružnog toka skuplja je 10-15% u odnosu na postavljanje semafora.
Održavanje semafor raskrižja je tri do četiri puta skuplje od održavanja kružnog toka.

Osnovne prednosti kružnog toka bitne građanstvu:

  • manje konfliktnih točaka;
  • manji vremenski gubici prilikom prolaska kroz raskrižje;
  • manja potrošnja goriva na kružnim raskrižjima;
  • manji broj prometnih nezgoda sa nastradalim osobama;
  • manja razina buke;
  • manja emisija štetnih plinova;
  • manja brzina vozila prilikom prolaska kroz raskrižje,
  • veći protok vozila u toku dana.

Podvožnjak za motorna vozila

Pješački i biciklistički promet ispod željezničke pruge bio bi osiguran pothodnikom koji je već izgrađen na istočnoj osi planiranog podvožnjaka. Pothodnik bi bio četiri metra širok i dug oko 15 metara ne računajući pristupna stubišta. Kota ovog pothodnika na dijelu ispod željezničke pruge bio bi na 4,4 metra ispod kote gornjeg ruba tračnica.

Pristup biciklista mogao bi se riješiti rampama uz i niz koje se guraju bicikli, pristup pješaka bio bi riješen stubama te pristup osobama sa smanjenom pokretljivošću mogao bi se riješiti ugradnjom kosoga dizala iznad stubišta.

Ulazi u pothodnik bili bi  natkriveni transparentnim nadstrešnicama, a sam pothodnik bio bi osvijetljen.

Pothodnik - Aleja Bologne

Zaključak

O isplativosti ili neisplativosti projekta neka odluče prije svega građani kojima bi nova regulacija prometa sa podvožnjakom za motorna vozila uvelike olakšala svakodnevni život premda će odluke donositi gradske vlasti na temelju prometnog plana.
Bitno je još napomenuti komercijalnu važnost tvrtki Interspar kojoj bi nova regulacija prometa sa podvožnjakom donijela veći broj novih kupaca sa područja Malešnice i Španskog kao i McDonaldsu koji je u neposrednoj udaljenosti (trenutno u procesu građenja).

Prometno rješenje donijelo bi brojne prednosti:

  • veća sigurnost;
  • manje posljedice sudara;
  • veća propusna moć pogotovo u vršnim satima;
  • kontinuiranost vožnje;
  • manji broj prometnih nesreća;
  • manji troškovi održavanja;
  • semafor kod ulice Dudovec pridonio bi većoj sigurnosti djece kod škole;
  • promatrajući širu sliku došlo bi do bolje protočnosti Vrapčanske ulice / Oranice;
  • Aleja Bologne bi se rasteretila u vršnim satima;
  • višestruko jeftinija cijena gradnje podvožnjaka radi priključenja na postojeći  pothodnik;
  • komercijalna isplativost Intersparu i McDonaldsu.
Idejno prometno rješenje problema prometnom opterećenosti zapadnog dijela grada - mr. sc. Ivan Rupčić
Idejno prometno rješenje problema prometnom opterećenosti zapadnog dijela grada – mr. sc. Ivan Rupč
Tagged on: